Dana 29. 2. 2024. u Hrvatskom Saboru održana je međunarodna konferencija “Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava”, na konferenciji je sudjelovala i predsjednica CPIZ-a gđa Zorica Gregurić.

Konferencija je pružila smjernice i akcijske planove za unapređenje zaštite ljudskih prava u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. Svrha konferencije: promicati inovacije, poticati dijalog kroz inkluzivan pristup osobama s invaliditetom, prezentaciju primjera dobre prakse, čime će osigurati platformu za razmjenu iskustava i razmatranje najnovijih dostignuća u području zaštite ljudskih prava.

Uvodni dio konferencije obilježen je pozdravnim govorom Ermine Lekaj Prljaskaj, saborske zastupnice albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, predsjednice Organizacijskog odbora.

Fokus konferencije: istraživanje kako tehnološki napredak može poslužiti kao sredstvo za jačanje ljudskih prava, s posebnim naglaskom na ulogu inovacija u osiguravanju pristupa pravdi, transparentnosti i odgovornosti.

Ključni dio konferencije bio je Panel rasprava, koju je modelirao prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora. Panel je okupio stručnjake iz različitih područja kako bi pružili sveobuhvatne analize o najnovijim trendovima, izazovima i mogućnostima u integraciji inovacija i digitalne tranzicije u zaštiti ljudskih prava. Primjere dobre prakse moderirala je mr. sc. Andreja Marcetić.

Nazočni su bili i međunarodni sudionici iz Ukrajine, Slovenije i Švedske koji su donijeli različite perspektive i iskustva koja su obogatila raspravu o utjecaju inovacija i digitalne tranzicije na ljudska prava.

Predsjednica CPIZ-a, gđa Zorica Gregurić,  održala je izlaganje: Uloga digitalne tranzicije i inovacija u ostvarivanju prava branitelja, te poručila sljedeće.

Od Domovinskog rata kada su hrvatski branitelji jasno odgovorili na volju hrvatskog naroda da žive u slobodnoj suverenoj i demokratskoj državi, na hrvatske branitelje se u javnosti  gleda kako onda tako i sada kao one koji će prvi odgovoriti na povredu nekog ljudskog prava a nerijetko čujemo u javnosti i pozive: “Gdje su hrvatski branitelji?”

Činjenica jest kako su mnoga ljudska prava kao i ranjive skupine vidljivije nakon javnog zalaganja hrvatskih branitelja. Primjerice usporedimo samo pristupačnost invalidima raznim javnim i državnim institucijama unatrag 50 godina i sada, kao i napredak zakonskih rješenja u tom smislu.

Digitalna tranzicija, inovacije i zaštita ljudskih prava imaju važnu ulogu u kontekstu branitelja i veterana. Kroz NGO i digitalnu tranziciju hrvatski branitelji imaju alate koji: omogućuju  bolji pristup informacijama, prate i evidentiraju povrede prava, pružaju pravnu podršku, olakšavaju komunikaciju i povezivanje te omogućavanje edukacije i osnaživanja branitelja i veterana. Stoga treba naglasiti važnost kontinuiranog napretka u području digitalne tehnologije kako bi se osigurala što učinkovitija podrška braniteljima i veteranima.

Pristup informacijama putem digitalnih platformi omogućuje braniteljima bolje razumijevanje njihovih prava i pristup različitim oblicima podrške. Praćenje i evidencija povreda ljudskih prava putem digitalnih alata olakšava dokumentiranje slučajeva kršenja prava branitelja, dok pravna podrška putem online platformi omogućuje pristup savjetovanju bez obzira na geografsku udaljenost. Komunikacija i povezivanje putem društvenih mreža omogućuju braniteljima da razmjenjuju iskustva, pružaju podršku jedni drugima i djeluju zajedno radi zaštite svojih prava. Ovo je i jedan od najčešće korištenih alata među braniteljima i veteranima. Edukacija putem online resursa i tečajeva dodatno osnažuje branitelje, omogućujući im da bolje razumiju svoja prava i načine za njihovu zaštitu. U vrijeme covid pandemije upravo su online edukacije i radionice dale maksimalan doprinos na ovom području te se zaista možemo govoriti o pozitivnim i dobrim primjerima prakse.

Ne želimo zanemariti niti ulogu matičnog ministarstva, osobito ministra Tome Medveda koji je kroz zadnjih osam godina uspio povezati raspršena prava hrvatskih branitelja te tako olakšao snalaženje u kompliciranoj mreži državne administracije vrativši sve pod kapu Ministarstva hrvatskih branitelja, a kroz EU projekt Integrirani informacijski sustav Ministarstva hrvatskih branitelja povećao korištenje informacijsko-komunikacijska tehnologije u komunikaciji između građana i javne uprave razvojem softverskog rješenja te također obuhvatio sve redovito ažurirane informacije o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji na jednom mjestu, u jednoj bazi čime je omogućena dostupnost javnih usluga krajnjim korisnicima, uključujući korisnike u udaljenim mjestima i na otocima, kao i olakšan pristup informacijama osobama s posebnim potrebama i ugroženim skupinama putem sustava e-Građani.

Ukupno gledano, ovi napori kroz digitalnu tranziciju i inovacije doprinose izgradnji pravednijeg i inkluzivnijeg okruženja za branitelje i veterane, omogućujući im da se aktivnije uključe u društvo i ostvare svoja prava. (Z.G.)

Sudionici